Što je DNS i kako utječe na učitavanje stranice

DNS (Domain Name System) je sustav koji omogućuje povezivanje na web stranice tako da uspoređuje ljudima čitljiva imena domena (poput h1-design.hr) s jedinstvenim ID-om poslužitelja na kojem je smještena web stranica.

Zamislite DNS sustav kao telefonski imenik interneta. On navodi imena domena s njihovim odgovarajućim identifikatorima poznatim kao IP adrese, umjesto imena ljudi s njihovim brojevima telefona. Kada korisnik unese ime domene poput h1-design.hr na svojem uređaju, on traži IP adresu i povezuje se s fizičkom lokacijom gdje je smještena web stranica.

DNS je važna komponenta interneta koja se koristi za prevođenje naziva web stranice u jedinstvene IP adrese. To olakšava ljudima da lakše pronađu web stranice koje žele posjetiti putem lakše pamtljivih imena, umjesto da moraju pamtiti nizove brojeva. Međutim, DNS ima i utjecaj na brzinu učitavanja web stranice.

Kada posjetite web stranicu, vaše računalo prvo traži DNS zapis koji povezuje ime domene s odgovarajućom IP adresom. Ako se zapis nalazi u vašem predmemorijskom (cache) DNS-u, onda se ostatak pretraživanja DNS-a preskače i odmah se preusmjeravate na web stranicu. Ako se zapis ne nalazi u predmemoriji, onda se šalje upit vašem lokalnom DNS poslužitelju.

Lokalni DNS poslužitelj je obično pružatelj vaše internet usluge i često se naziva „Resolving nameserver“ ili rješavajući poslužitelj imena. Ako se zapisi ne nalaze u predmemoriji na resolving nameserveru, onda se zahtjev šalje na „Root nameserver“ ili korijenski poslužitelj imena kako bi se pronašli DNS zapisi.

Root nameserveri su određeni poslužitelji širom svijeta koji su odgovorni za pohranjivanje podataka DNS-a i održavanje rada sustava. Jednom kada se DNS zapis pronađe na korijenskom poslužitelju imena, pohranjuje se u vašem računalu.

Kada se DNS zapisi pronađu, otvara se veza s poslužiteljem na kojem je pohranjena web stranica i ona se prikaže na vašem zaslonu računala. Sve ovo se odvija u razmaku od nekoliko milisekundi, ali ako imate loše postavljen DNS ili ako se vaš poslužitelj DNS-a nalazi daleko od vaše lokacije, to može dovesti do sporijeg učitavanja web stranica.

Internet je velika mreža računala. Svaki uređaj povezan na internet dobiva jedinstvenu IP adresu koja pomaže drugim računalima da ga identificiraju. IP adresa sastoji se od niza brojeva s točkama i izgleda ovako: 154.124.279.246. Zamislite da morate pamtiti tako dugačke nizove brojeva da biste posjetili svoje omiljene web stranice. Teško bi ih se mogli sjetiti jer ne govore ništa o web stranici koju ćete posjetiti pa zato koristimo imena domena kako bi ih mogli razumjeti, pamtiti i lako koristiti.

DNS ili Domain Name System u osnovi prevodi ta imena domena u IP adrese i usmjerava vaš uređaj na pravu putanju do web stranicce. Ime domene i njezina odgovarajuća IP adresa nazivaju se “DNS zapis”.

Evo jednostavnog načina da shvatite kako DNS funkcionira u četiri koraka:

Zamislimo da želite posjetiti našu stranicu na www.h1-design.hr

1. Otvorite preglednik i u adresnu traku upišite h1-design.hr i pritisnite Enter na tipkovnici. Odmah se izvrši brza provjera jeste li ranije posjetili našu web stranicu, pa ako se DNS zapisi pronađu u DNS predmemoriji vašeg računala, preostali dio pretraživanja DNS-a preskoči se i preusmjerava vas na domenu h1-design.hr
2. Ako se DNS zapisi ne pronađu, šalje se upit vašem lokalnom DNS poslužitelju. Obično je to pružatelj vaše internet usluge i često se naziva “resolving nameserver“ ili rješavajući imenski poslužitelj.
3. Ako zapisi nisu predmemorirani na resolving nameserveru, zahtjev se prosljeđuje „root nameserveru“ ili korijenskom imenskom poslužitelju za lociranje DNS zapisa. Korijenski imenski poslužitelji su određeni poslužitelji širom svijeta koji su odgovorni za spremanje DNS podataka i funkcioniranje sustava.
4. Sada kada su DNS zapisi locirani, otvara se veza s poslužiteljem gdje je smještena web stranica i www.h1-design.hr će se prikazati na vašem zaslonu.

Internet je moguć zahvaljujući mreži računala nazvanih poslužitelji (serveri). Poslužitelj je vrsta računala koja se posvećuje spremanju i dostavi web stranica drugim računalima širom svijeta. Name Server, ponekad napisan kao “imenski poslužitelj”, je poseban tip poslužitelja koji čuva sve DNS zapise vašeg imena domene. Njegov posao je pružiti vaše DNS informacije bilo kome tko ih traži.

Name Serveri obično upravljaju vašim registrarom imena domena ili pružateljem hostinga. Svaki poslužitelj imena ima svoju adresu i može spremiti zapise mnogih web stranica. Na primjer, ako je vaša web stranica hostana na Sitegroundu, onda će poslužitelj imena koji se koristi za upravljanje vašim DNS zapisima biti na poslužiteljima imena s adresama koje izgledaju ovako:

ns1.siteground.net
ns2.siteground.net

Svako ime domene mora imati najmanje dva Name Servera. Prvi poslužitelj imena je primarni poslužitelj. Ako primarni poslužitelj ne odgovori, koristi se sekundarni poslužitelj za rješavanje imena domene.

CNAME znači „Canonical Name“ ili Kanonsko ime. Zapis CNAME je vrsta DNS zapisa koji se koristi da se domena usmjeri na drugu domenu, umjesto na IP adresu. Na primjer, pretpostavimo da želite da vaša web stranica bude primjer.com, ali ste također registrirali primjeri.com i želite da vodi na vašu glavnu web stranicu. U tom slučaju, možete postaviti zapis CNAME tako da bilo tko, tko posjeti pimjeri.com ode na primjer.com.

MX record je skraćenica za Mail Exchanger zapis. To je još jedan tip DNS zapisa koji definira mail poslužitelj za rukovanje e-poštom za određenu domenu.

Iako je DNS sustav dizajniran da bude brz, u praksi DNS pretraživanje može trajati od 10 do čak 100 milisekundi ili više, a to se zbraja ako stranica učitava resurse s više različitih domena (fontovi, slike s CDN-a, analitika itd.).

Evo nekoliko dokazano učinkovitih načina da smanjite vrijeme DNS pretraživanja:

Web developeri mogu pomoći pregledniku da unaprijed riješi DNS za vanjske resurse. U <head> dijelu HTML-a dodajte:

Ovi tagovi štede desetke do stotine milisekundi, posebno na stranicama koje koriste Google Fonts, vanjske CDN-ove ili analitičke servise.

Mnogi moderni CDN-ovi (Cloudflare, Akamai, Amazon CloudFront) nude i vlastite brze DNS usluge s anycast tehnologijom – vaš upit automatski ide na fizički najbliži server. Ako koristite Cloudflare CDN, preporučuje se i njihov DNS (1.1.1.1) jer su optimizirani da rade zajedno.

Rezultat? Ne samo brže učitavanje datoteka, već i brže DNS pretraživanje za vašu domenu i sve povezane resurse.

Da vidite koliko DNS utječe na vašu stranicu, koristite besplatne alate:

• Google PageSpeed Insights – pokazuje ukupno vrijeme učitavanja i indirektno utjecaj DNS-a.
• WebPageTest.org – detaljan waterfall prikaz gdje vidite točno vrijeme DNS lookupa za svaki resurs.
• DNSPerf.com – usporedba brzine različitih DNS resolvera u vašoj regiji.

Ako vidite da DNS lookup traje dulje od 50 ms po domeni, vrijedi primijeniti gore navedene optimizacije.

U ovoj objavi smo detaljno razmotrili što je DNS, kako radi i kako se može koristiti za postavljanje domena, name servera i MX zapisa. Važno je da razumijete kako DNS funkcionira da biste mogli bolje tehnički optimizirati web stranicu i poboljšati njene performanse. Iako se DNS može činiti kompliciranim, s malo truda i vremena lako se može naučiti kako ga koristiti u svoju korist. Nadam se da sam vam ovim člankom pomogao razumjeti što je DNS i kako DNS funkcionira.